Facebook, Inc.
Vrsta privatno poduzeće
Osnovana 4. veljače 2004. u Cambridgeu,Massachusetts
Osnivač(i) Mark Zuckerberg
Eduardo Saverin
Dustin Moskovitz
Chris Hughes
Sjedište Silicon Valley,
Kalifornija, SAD
Izvršni direktor Mark Zuckerberg
Usluge društvena internet mreža
Operativni prihod ▲ 2.8 mlrd USD (2013.)[1]
Neto dobit ▲ 1.5 mlrd USD (2013.)[1]
Broj zaposlenih 6.337 (prosinac 2013.)[1]
Web stranica facebook.com
Facebook je internetska društvena mreža, koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova web stranica ima više od 1.230,000,000 aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno.
Sadržaj [sakrij]
1 Silovit uspon na tržištu
2 Registracija i korištenje
3 Aplikacije
4 Kontrola privatnosti
5 Akvizicije
6 Izvori
7 Vanjske poveznice
Silovit uspon na tržištu[uredi VE | uredi]
Mark Zuckerberg
Od samog svog osnivanja, Facebook je započeo svoju ekspanziju, no najveća se dogodila nakon 2006. godine. Osim toga, važno je napomenuti kako je između svake značajnije ekspanzije tvrtka uvela neke tehničke novosti za sve bolje i lakše korištnje ovog servisa.
veljača 2004. – počeci Facebooka na Harvardu
ožujak 2005. – ostvarena suradnja s tvrtkom Accel
kolovoz 2005. – registrirana domena Facebook.com
prosinac 2005. – 5.5 milijuna korisnika
prosinac 2006. – 12 milijuna korisnika
travanj 2007. - 20 milijuna korisnika
kolovoz 2008. – 100 milijuna korisnika
travanj 2009. - 200 milijuna korisnika
rujan 2009. - 300 milijuna korisnika
veljača 2010. – 400 milijuna korisnika
srpanj 2010. - 500 milijuna korisnika
siječanj 2011. - 600 milijuna korisnika
rujan 2011. - 800 milijuna korisnika [2]
travanj 2012. - 900 milijuna korisnika [3]
rujan 2012. - milijarda korisnika
prosinac 2013. - milijarda i dvjestotrideset milijuna korisnika
Registracija i korištenje[uredi VE | uredi]
Valjana e-mail adresa jest sve što je potrebno za registraciju i kreiranje profila na Facebooku. Jednom kada se korisnik registrira, može uređivati svoj profil i priključiti se regionalnoj mreži gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.
Korisnike se potiče na to da šalju osobne informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o omiljenim filmovima, knjigama,glazbi. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti Facebooka jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima.
Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da dadne naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana.
Aplikacije[uredi VE | uredi]
Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtualne kućne ljubimce, slati virtualna pića, darove, zagrljaje i čestitke, igrati videoigre (npr. CityVille ili FarmVille) u Flashu, organizirati dražbe, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu glazbu, komunicirati putem privatnih poruka te još mnogo toga.
Kontrola privatnosti[uredi VE | uredi]
Jedna od posebnosti Facebooka je mogućnost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema vlastitim željama korisnik može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Unatoč tome, Facebook se tijekom svog postojanja našao na meti brojnih kritičara upravo zbog problema privatnosti korisnika, ali također i zbog pitanja cenzure. Kritike dolaze i zbog toga što su informacije koje korisnici odaju o sebi korištene za marketinška istraživanja, interne istrage sveučilišta i kompanija, pa čak i policije.
Unatoč kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s rastućim brojem korisnika te je čak prozvan i "novim Internetom", a Mark Zuckerberg ima nadimak "novi Bill Gates". O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je Microsoft krajem 2007. godine platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela udionicama.
Nema komentara:
Objavi komentar