četvrtak, 22. siječnja 2015.

Psi

  1. Psi (Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.
    Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

    Sadržaj

    Izgled i građa tijela

    Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.
    Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:
    3.1.4.2
    3.1.4.3
    Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane[1].
    Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

    Ponašanje

    Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa[2].
    Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane[3]
    Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu[4].
    Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice[5].

    Sistematika

    Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.
    Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:
    Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):
    Canidae (psi)
     |-- Vulpini
     |    |-- Vulpes (crvena lisica i drugi)
     |    `-- N.N.
     |         |-- Alopex (arktička lisica)
     |         `-- N.N.
     |              |-- Urocyon (sive lisica)
     |              `-- Otocyon (dugouha lisica)
     |
     `-- Canini
          |-- N.N.
          |    |-- Dusicyon 
          |    `-- Pseudalopex
          |
          `-- N.N.
               |-- Chrysocyon (grivasti vuk)
               `-- N.N.
                    |-- Cerdocyon (Maikong)
                    `-- N.N.
                         |-- Nyctereutes (kunopas)
                         `-- N.N.
                              |-- Atelocynus (kratkouha lisica)
                              `-- N.N.
                                   |-- Speothos (kolumbijski divlji pas)
                                   `-- N.N.
                                        |-- Canis (vukovi i šakali)
                                        `-- N.N.
                                             |-- Cuon (azijski crveni pas)
                                             `-- Lycaon (afrički divlji pas)
    Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

    Izvori i dokazi


  2. Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.

  4. Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47-49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")

  6. Zimen 2003: 40-42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).

  8. Fox 1975: 66 f.

    10. Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")
Objavio/la u
Oznake:

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)